Poliklinika 063 522 832 Dermatolog 065 5105556
Ponedeljak - Petak: 07 - 22h Subota: 08 - 13h
office@poliklinika-branakovacevic.rs Email
Mičurinova 28 21000 Novi Sad, Srbija

Stres i izolacija – Načini koji Vam mogu pomoći u borbi sa stresom tokom vanrednog stanja

Dragi pacijenti, svesni smo da u ovdašnjoj svakodnevici  vanrednog stanja sa ograničenim  kretanjem  i  izolacijom, povišen krvni pritisak i dalje predstavlja jedan od najzastupljenijih zdravstvenih problema, kako u Srbiji tako i širom sveta.

Jasno nam  je da u vreme pandemije COVID – 19 virusom niko nije u potpunosti zaštićen. Ipak, postoje osobe  čiji je organizam osetljiviji, a to su hronični bolesnici, tj. i naši pacijenti koji imaju dijagnozu arterijske hipertenzije.

 

Važno je da znamo da je IZOLACIJA najbolja mera u borbi protiv virusa. Ona sa sobom  nosi  iznenadnu promenu načina života u kojoj dominira  ograničeno kretanje i smanjenje  socijalnih kontakata

Složićemo se da trenutna pandemija sa restrikcijom na svim životnim nivoima uz  „planetarnu brigu“  u svakom od nas budi osećaj panike, straha, nemoći i neslobode, a neke od nas vraća i na stare traume. Posledična i očekivana reakcija čovekovog organizma na ovakve događaje jeste stres, koji dodatno opterećuje  krvne sudove i dovodi do porasta krvnog pritiska.

Pored redovnog uzimanja propisane terapije, redovne kontrole krvnog pritiska, sprovodjenja principa  zdrave ishrane i fizičke aktivnosti  prilagođene kućnim uslovima,  smanjenje nivoa stresa poredstavlja ključni momenat u regulisanju krvnog pritiska u novanosatalim uslovima.

Kako smanjiti nivo stresa tokom izolacije?

Prenosimo neke od saveta  psihologa Maje Babić,  koja poseduje dugogodišnje  iskustvo u radu sa našim najstarijim sugradjanima.

Većina starijih ljudi bez većih poteškoća podnosi  izolaciju,  ali  onima koji su skloni frustracijama,  koji lako paniče ili gube nadu neophodna je pomoć.

Nenormalne reakcije su normalne u nenormalnim situacijama.

 

Evo nekoliko predloga za sve one naše drage pacijente koji nemaju ili  ne provode vreme za   računarom, interenetom i mobilnim telefonom:

  • Praviti planove, ali kratkoročne. Za sledeći dan i sledeću nedelju. Važno je da vreme koje se provodi ima strukturu. Višesatno gledanje TV programa ne ojačava duh. Nije potrebno pospremiti ceo stan odjednom, niti nabaviti sve odmah, a ni pozvati sve poznanike u prvih nedelju dana. Sve to rasporedite po malo. Tako se jača istrajnost.

 

  • Ostaviti nešto duhovno vredno dragim ljudima. Potražite sve stare fotografije i na poleđinama ispišite mini hronike događaja, približne datume, neke anegdote vezane za period kada su napravljene. Na primer “te godine se gledala „Dinastija“  i na moru smo svi tražili kuću koja ima televizor, pa smo se skupljali po dvadesetoro ispred ekrana“. Tako se evociraju prijatna sećanja koja će trenutno popraviti raspoloženje a narednim generacijama će biti vredna uspomena.                                                                                
  • Voditi dnevnik. Pisati pisma mlađim članovima familije sa savetima za život kada dođu u pozne godine. I ostaviti u fioku da ih jednog dana nađu. Deca sada možda nemaju vremena da slušaju kako se orezuju voćke, kuva domaći sapun i, što da ne, kakvi su običaji i rituali u toj porodici oko slava, svadbi i Ovako će autohtono stečeno znanje ostati sačuvano u porodici za svagda.                                                                                                                                                                                                                                                                                              
  • Razgovarati telefonom sa ljudima koji prijaju. Mnogi imaju lični kapacitet da slušaju tuđe crne slutnje i žalopojke i to je vrlo plemenito. Tako i stariju ljudi mogu biti svojevrsni volonteri „psihoteraputi“. Ali ako se posle takvih razgovora osećaju „isceđeno“ treba preći na vedrije sagovornike koji ulivaju optimizam i nadu. Ako neko dozvoli da ga drugi potroše velika je verovatnoća da će on dalje trošiti druge. Tako se čuvaju sopstveni emotivni kapaciteti.                                                                                                                                                  
  • Setiti se omiljene knjige i ponovo je pročitati. Postoji mnogo romana sa univerzalnim porukama o životnom smislu. Vernicima pomažu religijske knjige i radio stanice. Tako se osvešćuje da su krize prolazne, da svako zlo ima svoje dobro i da život uvek ima smisla.                                                                                                                                                                                                                                    
  • Pratiti informacije dozirano i na zvaničnim kanalima. Stariji ljudi mogu da budu manje kritični, podložniji manipulacijama i da ne prave razliku između stvarnog i dezinformacije. Kompetentni stručnjaci informišu profesionalno i bez ostrašćenog obraćanja. Tako se sprečava unošenje panike i širenje glasina.

 

Postoje istraživanja koja ukazuju da vanredne okolnosti  mogu da dovedu do anksioznosti, paničnih napada, depresije, poremećaja sna. Tu nema razlika izmedju starijih i mladjih, izmedju muškaraca i žena… svi mogu da pate od ovih poremećaja . I zato, ukoliko  osetite značajan pad raspoloženja, depresiju ili dobijete panični napadi bez ustručavanja  potražite pomoć.