Nizak kvni pritisak

Nizak krvni pritisak: Šta bi trebalo da znate o hipotenziji

Nizak krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, često se posmatra kao manje opasan zdravstveni problem u poređenju sa visokim pritiskom. Međutim, za mnoge ljude, hipotenzija može značajno uticati na kvalitet života, izazivajući simptome poput vrtoglavice, umora i nesvestice.

Dok za neke nizak krvni pritisak ne predstavlja razlog za brigu, kod drugih može biti znak ozbiljnijih problema, uključujući poremećaje u radu srca, hormonalne disbalanse ili dehidrataciju.

Zbog toga je bitno da se, ukoliko imate neki od ovih problema, obratite specijalisti kardiologu koji će predložiti dalje korake na osnovu predhodno utvrdjene dijagnoze.

U ovom tekstu istražićemo šta je nizak krvni pritisak, kako ga prepoznati, koje su njegove posledice i kako se može lečiti.

Šta je nizak krvni pritisak?

Krvni pritisak je sila kojom krv deluje na zidove arterija dok cirkuliše kroz telo. Kada je ovaj pritisak manji od normalnog, govorimo o hipotenziji. Smatra se da osoba ima nizak pritisak ako je njegova vrednost ispod 90/60 mmHg. Iako su ove vrednosti opšteprihvaćeni kriterijum, reakcije organizma na nizak pritisak mogu značajno varirati od osobe do osobe.

Nizak krvni pritisak nije uvek problem. Kod nekih ljudi, posebno kod mladih i zdravih osoba, prirodno nizak pritisak može biti znak dobrog zdravlja i odlične kardiovaskularne kondicije. Međutim, kada nizak pritisak uzrokuje simptome poput vrtoglavice, slabosti ili gubitka svesti, može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem koji zahteva pažnju i lečenje.

Normalne vrednosti krvnog pritiska i granice za hipotenziju

Normalan krvni pritisak se kreće oko  120/80 mmHg, a po novim preporukama i niže od toga. Sistolni pritisak, koji je obeležen većom cifrom, meri pritisak kada srce ispumpa  krv kroz arterije. Dijastolni pritisak, druga, manja cifra, je ona vrednost pritiska u krvnim sudovima kada se srce odmara između dva otkucaja tj. dva istiskivanja krvi. Kada pritisak padne ispod 90/60 mmHg, to se definiše kao hipotenzija.

Važno je napomenuti da se granica za nizak pritisak razlikuje od osobe do osobe. Na primer, sportisti ili mladi ljudi često imaju prirodno nizak pritisak bez ikakvih simptoma. Međutim, kod starijih osoba ili osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, ovakve vrednosti mogu biti zabrinjavajuće.

Simptomi niskog krvnog pritiska

Nizak krvni pritisak može izazvati širok spektar simptoma, koji su posledica smanjenog protoka krvi do mozga, srca i drugih vitalnih organa. Ljudi sa hipotenzijom često prijavljuju osećaj vrtoglavice ili nesvestice, posebno kada se naglo ustanu iz sedećeg ili ležećeg položaja. Ova pojava, poznata kao ortostatska hipotenzija, može biti posebno izražena kod starijih osoba.

Osim vrtoglavice, simptomi uključuju umor, slabost, zamagljen vid i mučninu. Kod nekih ljudi može doći do gubitka svesti ili osećaja hladnoće i bledila kože, što ukazuje na ozbiljniji problem. Kada su simptomi niskog pritiska učestali ili izraženi, neophodno je obratiti se lekaru kako bi se utvrdio uzrok.

Uzroci hipotenzije

Različiti faktori mogu izazvati nizak krvni pritisak, a najčešći među njima uključuju dehidrataciju, srčane bolesti, hormonalne poremećaje i neželjene efekte lekova. Na primer, nedovoljan unos tečnosti može smanjiti volumen krvi u cirkulaciji, što dovodi do pada pritiska. Srčane bolesti, poput slabog rada srca ili problema sa zaliscima, takođe mogu uzrokovati hipotenziju, jer srce ne može efikasno da pumpa krv.

Hormonalni disbalansi, poput smanjenog rada štitaste žlezde ili nedostatka hormona nadbubrežnih žlezda kao što su   kortizola i aldosterona tj. Adisonpva bolest, mogu narušiti sposobnost tela da reguliše krvni pritisak. Pored toga, neki lekovi, poput diuretika ili antihipertenziva, mogu izazvati pad pritiska kao nuspojavu. Trudnoća je još jedan čest uzrok privremene hipotenzije zbog hormonalnih promena i povećanja cirkulacije.

Dijagnostika hipotenzije

Dijagnostika niskog krvnog pritiska započinje merenjem pritiska u različitim situacijama, kako bi se identifikovala povezanost simptoma sa padovima pritiska, ali i nošenjem uredjaja Holter pritiska koji meri pritisak 24 sata. Pored osnovnog merenja pritiska, lekar može preporučiti dodatne testove kako bi se utvrdio uzrok.

Dopler ultrazvuk krvnih sudova jedan je od ključnih alata u proceni cirkulacije i protoka krvi. Ova neinvazivna metoda omogućava lekaru da vidi kako krv protiče kroz arterije i vene i da identifikuje eventualne nepravilnosti. U poliklinici dr Brana Kovačević, ovaj pregled je dostupan uz stručan tim koji pruža precizne rezultate i personalizovane preporuke.

Osim doplera, često se rade analize krvi za procenu nivoa gvožđa, hormona i elektrolita, kao i EKG za procenu srčane funkcije. Ehokardiogram može pomoći u otkrivanju problema sa srčanim zaliscima ili funkcijom srčanog mišića.

Postoji i posebna grana kardiologije koja se  bavi povezanošću autonomnog nervnog sistema i rada  srca  i krvnih sudova. Ponekad poremećaj njegovog rada se manifestuje iznenadnim hipotenzijama praćenim gubitkom svesti

Lečenje niskog krvnog pritiska

Lečenje hipotenzije zavisi od uzroka i ozbiljnosti simptoma. Kod blažih oblika, promene u načinu života često su dovoljne za ublažavanje simptoma. Na primer, povećanje unosa tečnosti i soli može pomoći u podizanju pritiska kod osoba koje nisu sklone hipertenziji. Takođe, izbegavanje naglih promena položaja može smanjiti rizik od vrtoglavice i nesvestice.

Kod težih oblika hipotenzije, lekar može prepisati lekove:

  • koji zadržavaju natrijum, a time i tečnost što normalizuje pritisak ili
  • lekove koji sužavaju krvne sudove i time izazivaju posledično povećanje pritiska.

Kod uzimanja i jednih i drugih lekova potreban je oprez, tako da se nefarmakološkim merama daje prednost.   

U nekim slučajevima, tretman osnovnog uzroka, poput lečenja hormonskog disbalansa ili srčanih problema, ključan je za rešavanje problema niskog pritiska.

Prevencija i saveti za svakodnevni život

Sprečavanje hipotenzije podrazumeva nekoliko jednostavnih koraka:

  • Redovna hidratacija je ključna, posebno tokom toplih dana ili nakon fizičke aktivnosti.
  • Uvođenje zdravih obroka koji sadrže dovoljno soli, vlakana i hranljivih materija može pomoći u održavanju stabilnog pritiska.
  • Fizička aktivnost, poput laganog hodanja ili vežbi za jačanje mišića, poboljšava cirkulaciju i doprinosi opštem zdravlju.

Ako ste skloni niskom pritisku, pokušajte da izbegavate dugotrajno stajanje ili sedenje, a tokom odmora podignite noge kako biste olakšali povratak krvi ka srcu. Kompresivne čarape mogu biti korisne za osobe koje se bore sa oticanjem nogu i cirkulacijom.

Očuvajte svoje zdravlje uz pravovremenu pomoć

Iako nizak krvni pritisak ne mora uvek biti razlog za zabrinutost, njegovi simptomi mogu značajno uticati na svakodnevni život. Pravovremena dijagnoza i lečenje ključni su za rešavanje ovog problema i sprečavanje komplikacija.

Ako imate simptome koji ukazuju na hipotenziju, poput vrtoglavice, umora ili nesvestice, obratite se stručnjacima u poliklinici dr Brana Kovačević. Naš tim nudi sveobuhvatnu dijagnostiku, uključujući dopler ultrazvuk krvnih sudova, kao i 24 h merenje pritiska uredjajem koji se zove Holter pritiska i pruža personalizovane preporuke za lečenje. Zakažite pregled već danas i preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem!